Radove za crno tržište pišu čak i profesori, prodavac plagijata prijavio grasp tezu!

Žurnal

Vijesti / Žurnal 7 Views 0

Jedan od studenata na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu ima firmu za izradu svih vrsta akademskih radova. Da sve bude još interesantnije – dotični scholar ove godine prijavio je i grasp tezu na fakultetu.

Prodaja akademskih radova doživjela je ogromnu ekspanziju gdje studenti za 100 KM mogu kupiti diplomski rad, dok za 20 KM mogu kupiti seminarske radove.

Autori radova koji nude ove usluge kriju se iza lažnih imena, a nekad i ne žele da im se ime otkriva.

Jedan od takvih web sajtova je i maturskiradovi.internet. Oni ne sakrivaju ništa, pa tako možete sve akademske radove pogledati na njihovom e-shopu.

Na naš upit, poslali su primjer rada bez imena i prezimena i broj računa za uplatu. Za Žurnal čak iznose šokantnu tvrdnju kako za njih rade studenti i profesori:

“Iako ne želimo iznositi svoj identitet, ne sumnjajte u naš rad jer za nas rade studenti i profesori koji su visokoobrazovani i kvalitetni”.

Sagovornik koji je želio ostati anoniman, a izrađuje akademske radove, kaže da naplaćuje seminarske 20 KM, a diplomske 100 KM.

“Cijene za ovaj tip rada su i veće, velika je konkurencija, meni je to dovoljno da dobro zaradim i da se isplati raditi ovaj posao”, istakao je.

Sagovornik takođe ističe da su studenti dobijali sve pohvale za rad i prezentaciju, a da su neki i diplomirali maksimalnom ocjenom.

Na pitanje zašto studenti kupuju akademske radove, kaže: “ Ili su se previše napatili tokom studiranja, pa neće da se muče još i oko toga a neki su i nezainteresovani, imaju novac i neće bespotrebno da se muče. Ima i onih koji već rade, pa nemaju vremena da kucaju...”.

Teško dokazati prevaru

Zakon o visokom obrazovanju u BiH jasno nalaže da scholar poštuje pravila koje je fakultet odredio i da se studenti pridržavaju tih pravila. Pravila su različita i nisu ista za sve fakultete, a na nekim fakultetima je kazna i isključenje sa studija.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Fahira Fejzić-Čengić kaže da je žestoki protivnik plagijarizma bilo koje vrste i da se svim silama bori protiv ove pojave. Ona ističe da je na Fakultetu političkih nauka u par navrata otkriven plagijarizam, uglavnom kod grasp teza.

“Ja sam to otkrila. Jedanput plagiran Grasp sa Sveučilišta Sjever u Hrvatskoj, drugi put neko od naših kolega. Jedna studentica je kažnjena, novom temom, novom komisijom, novom procedurom (produžen rok studiranja). Naš bivši scholar ima firmu za izradu svih vrsta studentskih radova. Trenutno je prijavio grasp tezu. Na šta će to ličiti ne znam, čekam da donese taj svoj famozni rad. Direktno sam ga pitala o svemu, pokušala osvijestiti, smiješio mi se u lice, kazao da je to sve legalno dok ima mušterija. Iznosila sam te stavove na Odsjeku komunikologije, na Vijeću Fakulteta političkih nauka, bez većih uspjeha”, rekla je Fejzić-Čengić.

Profesorica Fejzić ističe da je najveći boljitak u ovom smislu nabavka softvera na UNSA koji je već u funkciji.

“Čitaju se doktorski radovi na plagijarizam, i već je to sastavni dio process odbrane doktorskih disertacija. Kada će se to raditi sa magistarskim radnjama, uistinu ne znam. To je već posao. Jer je magistara jako puno”, ističe profesorica Fejzić-Čengić.

Ona nema saznanja o kaznama, ali smatra da je najveća kazna to da će scholar biti etiketiran među kolegama kao kradljivac intelektualne svojine – plagijator.

Profesorica Fahira Fejzić-Čengić kaže da bi svu odgovornost prenijela na profesore i akademsko osoblje, da im je to svima posao i da ga treba raditi čestito i posvećeno.

Nakon uvođenja bolonjskog obrazovnog sistema studenti na bosanskohercegovačkim fakultetima bi prilikom predaje diplomskih i magistarskih radova trebali potpisivati izjave o autorstvu i plagijarizmu, kojim potvrđuju samostalno pisanje.

Profesor sa Filozofskog fakulteta u Tuzli Šejn Husejnefendić kaže da je bilo primjera vezanih za plagiranje seminarskih radova i to mnogo.

On kaže da najčešće studenti nisu ni svjesni da rade nešto loše, odnosno da čine intelektualnu krađu. Obično se kao prva mjera izriče usmena opomena, rad se odbacuje, a studentu izdaju detaljne upute kako rad treba uraditi te da se obično na zapadu ovi slučajevi mnogo rigoroznije kažnjavaju. Rijetko kad se desi da se ponovo ista praksa ponovi mada i tu ima primjera.

Profesor Husejnefendić smatra da su kazne blage i koliko je on upućen, sem usmene opomene za studenta nema drugih predviđenih kazni.

„Statut UNTZ ne predviđa nikakve kazne tako da je zasad ovo poprilično pogodno tlo za plagiranje jer se mnogi koji planiraju takvo šta vode time da ih neće uhvatiti. Ako ih uhvate znaju da će kazna biti „packa po prstima“. Profesori su vjerovatno malo zainteresirani za seminarske radove tako da se nerijetko studenti i „provlače“ češće nego bi trebalo. Konkretno se ništa ne radi na suzbijanju ove radnje, a trebalo bi voditi se praksama na zapadnim univerzitetima gdje su i studenti dužni poštovati etički kodeks koji podrazumijeva moralno i etičko ponašanje studenta (neprepisivanje, nevaranje i zabranu plagiranja/intelektualne krađe). Na nekim univerzitetima se isključuje sa studija ukoliko uradite bilo šta od ovoga dok je kod nas, nažalost, to jako daleko“, kaže Husejnefendić.

Kazne samo na nivou visokoškolske ustanove

Svakodnevno se susrećemo sa javnim oglasima o kupovini akademskih radova, ali ni oni nisu toliko bitni da se neko krene brinuti o ovim temama. Kantonalno tužilaštvo nije nadležno za ovaj drawback i uputio nas je na Prosvjetnu inspekciju.

“Mi nismo nadležni za to, mi sprovodimo i kažnjavamo, ne bavimo se tom pojavom, tim se bavi inspekcija”, rekli su iz Tužilaštva.

Stručni, naučni ili umjetnički rad za koji nadležni organ visokoškolske ustanove utvrdi da je plagijat, smatra se ništavim, kao i nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada.

“Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da se način i postupak pripreme i odbrane završnog rada, odnosno disertacije uređuje opštim aktom visokoškolske ustanove i mi nismo nadležni za praćenje”, kažu iz Prosvjetne inspekcije Republike Srpske.

Oni ističu da je visokoškolska ustanova dužna da proglasi ništavnim sve nagrade, zvanja i titule koje je lice steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada. Zadatak visokoškolskih ustanova je da otkriju korisnike koji kupuju radove, jer je postupak utvrđivanja plagijata u nadležnosti visokoškolske ustanove i utvrđuje se statutom visokoškolske ustanove.

Univerzitet u Banja Luci se više od godinu dana bori sa ovim problemom, a po riječima Daria Stankovića, višeg saradnika na Univerzitetu u Banja Luci, sam postupak provjere pokreće mentor ili komentor. Svi radovi drugog i trećeg ciklusa na Univerzitetu od 1. oktobra 2017. godine moraju proći postupak provjere.

On kaže da postupak provjere originalnosti pomoću zvaničnog softvera može biti primijenjen i na druge radove nastavnika i saradnika Univerziteta ili kandidata za izbor u zvanje na Univerzitetu, a na zahtjev Upravnog odbora Univerziteta, Senata Univerziteta, Etičkog komiteta Univerziteta i Nastavno-naučnog/umjetničkog vijeća fakulteta/Akademije umjetnosti.

”Nastavnik ili saradnik pod čijim mentorskim nadzorom scholar izrađuje svoj rad je dužan da tokom izrade studentskog rada upozna studenta sa obavezom da se rad na kraju provjeri uz pomoć zvaničnog softvera za otkrivanje plagijata“, rekao je Stanković.

Stanković ističe da je mentor obavezan da prije prihvatanja rada za odbranu, pismenim zahtjevom pokrene proceduru provjere.

”Kandidati (uz potpisan zahtjev mentora/komentora) radove na provjeru dostavljaju u biblioteku fakulteta/Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci u PDF formatu. Prodekan za naučnoistraživački rad je odgovoran za tačnost podataka i process provjere. Prodekan za naučnoistraživački rad fakulteta/Akademije umjetnosti može poslove provjeriti radnicima u biblioteci ili saradnicima u studentskoj službi koji su zaduženi za drugi i treći ciklus studija“, kaže Stanković.

On takođe ističe da ako se otkrije da je rad nastavnika i saradnika na Univerzitetu u Banjoj Luci plagijat, o istom se izjašnjava Etički komitet i Senat Univerziteta.

Na Univerzitetu u Banja Luci u toku je izrada pravilnika o plagijatima. Ovim pravilnikom biće regulisane sve obaveze vezane za ovu problematiku.

(zurnal.information)

Comments