Naplata kesa bez utjecaja na ekološku svijest: Građani ih kupuju, trgovci ne prijavljuju

Klix.ba

Vijesti / Klix.ba 9 Views 0

Trgovci u Federaciji Bosne i Hercegovine od kupaca već četiri godine naplaćuju plastične kese, ali zbog brojnih nepravilnosti pri prodaji kesa, Uredba o naknadama za plastične kese nema velikog učinka, niti doprinosi jačanju ekološke svijesti građana. Federalni inspektori ne rade svoj posao, trgovci u FBiH krše pravila, a u RS-u naplaćuju kese i bez Uredbe.

Trgovci u Federaciji Bosne i Hercegovine od kupaca već četiri godine naplaćuju plastične kese, ali zbog brojnih nepravilnosti pri prodaji kesa, Uredba o naknadama za plastične kese nema velikog učinka, niti doprinosi jačanju ekološke svijesti građana. Federalni inspektori ne rade svoj posao, trgovci u FBiH krše pravila, a u RS-u naplaćuju kese i bez Uredbe.

Prošle godine Fondu za zaštitu okoliša prijavljen je plasman blizu 68 miliona kesa, a prijavljeno je samo gotovo 3,3 miliona kesa koje podliježu plaćanju naknade, za što je Fond naplatio 177.370 KM. To znači kako trgovci sve više prodaju tanke kese za koje ne moraju plaćati naknadu.

Ukoliko uzmemo u obzir da jedna kesa košta 0,05 KM, postoji mogućnost kako su građani BiH u prošloj godini dali 3,2 miliona KM za plastične kese.

Naveći broj kesa plasiran je na području Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Kantona Sarajevo, a zatim u Posavskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu.

Ne provodi se Uredba

S obzirom na dostavljene izvještaje, iz Fonda nam govore kako je ukupni plasman kesa na tržište FBiH u blagom porastu, dok se smanjuje količina plasiranih kesa na koje se plaća naknada. Međutim, upitna je provedba Uredbe.

"Na početku primjene uredbe broj prijavljenih kesa na koje se plaća naknada iznosio je oko 5,5 miliona na polugodišnjem nivou, a sada iznosi oko 1,7 miliona. To s jedne strane znači da se zaista smanjila upotreba kesa čija stijenka ne prelazi debljinu od 20 mikrona, dok se s druge strane vidi da obveznici prijavljuju ili koriste sve veći broj kesa u koje se pakuje rifuzni materijal. U odnosu na analize koje je vršio CCI prije donošenja Uredbe možemo zaključiti da je izvještavanjem pokriveno tek blizu deset posto tada procjenjenih količina, što znači da jedan broj obveznika još ne izvještava i ne provodi Uredbu, jedan dio ne prikazuje realne količine, jedan dio nije ni obuhvaćen propisima, kao pijace i tržnice gdje se sve vrećice vode kao one za pakovanje, a rad inspekcije je nedovoljan, premda postoje kaznene odredbe za navedene slučajeve", kazali su nam iz Fonda za zaštitu okolišta FBiH.

Sva prikupljena sredstva po osnovu naknada za plastične kese trebala bi se usmjeravati na projekte zaštite okoliša. Fond za zaštitu okoliša FBiH dobija 30 posto od naplate naknada, a 70 posto sredstava prebacuje se na račun kantona.

Za šest obračunskih perioda na račun Fonda za zaštitu okolišta FBiH uplaćen je iznos od 780.153 KM od kojeg je u Fondu ostao iznos od 234.046 KM, dok je kantonima proslijeđeno 546.107 KM. U posljednjoj obračunskoj godini Fond je naplatio 177.370 KM od čega je 124.159 KM transferirano kantonima.

"Iznos koji je preostao Fondu je uložen u projekte zaštite okoliša putem Javnog konkursa, a sve u skladu sa Zakonom o Fondu, dok Fond ne raspolaže informacijama o ulaganju i utrošku dijela sredstava koji se trasferira kantonima", dodali su iz Fonda.

Dok je Uredba o naknadama za plastične kese u FBiH na snazi već četiri godine, u manjem bh. entitetu nikad nije uvedena.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a pokušavalo je nekoliko puta uvesti plaćanje naknade, ali nije imalo podršku realnog sektora i Privredne komore RS-a.

"Uskoro ćemo ponovo razmatati uvođenje naknade. Jednostavno nemamo podršku Privredne komore RS-a. S vremena na vrijeme smo pokušavali napraviti nešto, ali teško ide. Neki trgovački lanci već naplaćuju naknade za kese. Mi idemo na varijantu da propagiramo biorazgradive kese, ali problem je što imamo poprilično velik broj proizvođača najlona i galanterije koji još ne mogu promijeniti tehnologiju, a nemamo sredstava za poticaje", odgovorili su nam iz resornog ministarstva RS-a.

Prodaja kesa s logom

Veliki problem pri prodaji kesa je naplata kesa s istaknutim logom, nazivom proizvođača ili trgovca, što je striktno zabranjeno Zakonom o zaštiti potrošača jer se takve kese smatraju propagandnim sredstvom.

Brojni trgovci prodaju kese s logom, ali ih niko ne prijavljuje niti inspekcija obilazi i kažnjava. Veliki trgovački lanci sebi ne dozvoljavaju prodaju kesa s logom, ali prodaju kese s drugim dizajnom i simbolima koji asociraju na njihov trgovački lanac.

Služba za zaštitu potrošača pri Federalnom ministarstvu trgovine zaprimila je do sada određeni broj pritužbi potrošača na kupovinu vrećica s istaknutim logom. Iz ove Službe podsjećaju na kazne zbog prodaje kesa s logom.

"Trgovcu koji nije dostavio izvještaj, niti platio naknadu za promet plastičnih kesa, prijeti kazna u visini od 1.000 KM do 10.000 KM, a odgovornoj osobi kazna u iznosu od 500 KM do 2.000 KM. Također, ukoliko se ustanovi da dostavljeni izvještaj ne sadrži potpune podatke, obveznik će za svaku neprijavljenu plastičnu vrećicu, umjesto 0,05 KM platiti 0,08 KM naknade", kazali su nam iz Federalnog ministarstva trgovine.

U RS-u se također primjenjuje entitetski Zakon o zaštiti potrošača RS-a koji predviđa kazne od 2.000 KM do 10.000 KM za prodaju kesa s istaknutim logom.

Međutim, inspektori na terenu vrlo rijetko kontrolišu primjenu Zakona o zaštiti potrošača. Iz Federalne uprava za inspekcije poslove pokušali smo dobiti informacije o broju kazni koje su inspektori izrekli trgovcima u FBiH, ali odgovor nismo dobili.

Podsjećamo, Uredba o naknadama za plastične kese stupila je na snagu 12. februara 2014. godine u FBiH. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50 KM po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih kesa.

Nakon četiri godine čini se kako Uredba nema velikog efekta na svijest građana. Ekološki osviješteni pojedinci vode računa o korištenju biorazgradivih kesa, dok većina građana BiH svakodnevno koriste i bacaju kese, bez obzira što ih moraju plaćati.

Comments