Ministrica Kneissl za Klix.ba: Austrija želi da BiH nadoknadi zaostatak

Klix.ba

Vijesti / Klix.ba 12 Views 0

Nakon što je Austrija 1. jula preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, ministrica vanjskih poslova ove države Karin Kneissl u intervjuu za Klix.ba najavila je novu posjetu BiH u oktobru.

Nakon što je Austrija 1. jula preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, ministrica vanjskih poslova ove države Karin Kneissl u intervjuu za Klix.ba najavila je novu posjetu BiH u oktobru.

"Da, poslije mojih ovogodišnjih posjeta, u oktobru ću obaviti još jedno putovanje u Sarajevo. Austrijsko predsjedavanje Vijećem Evropske unije kao jedno od težišta ima stabilnost u susjedstvu i približavanje ili privlačenje država Jugoistočne Evrope. U ovom kontekstu ću posjetiti sve zemlje regiona i zauzeti se za vidljive i osjetne napretke. Centralna tema u BiH će pri tome biti moja želja, da poslije izbora 7. oktobra brzo dođe do formiranja sposobne i efikasne državne vlade i da se reforme nastave provoditi odvažno i energično", kazala je šefica austrijske diplomatije za Klix.ba.

Kako vidite političku situaciju u BiH? S vremena na vrijeme, pored nacionalističke retorike, vidimo neke poteze političara kao što su Milorad Dodik i Dragan Čović orjentirane ka podrivanju države. Ima li šanse da se dobije kandidatski status sljedeće godine u ovoj situaciji?

Situacija je proturječna. Proteklih godina postignuti su napreci i privreda raste, samo su uspjesi premalo osjetni i kroz retoriku bivaju osujećeni. Pomenuti akteri, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i član Državnog predsjedništva Dragan Čović su, uprkos svemu, demokratski legitimni. Stoji, da je prije svega njihova retorika jako nacionalistički kodirana.

Moja bi želja bila, da u prvom planu bude briga o činjeničnim pitanjima, da se postižu kompromisi i rezultati, kao naprimjer. dogovor o izbornom zakonodavstvu ili, aktuelno i ekstremno važno, o reformi Zakona o krivičnom postupku. Tu je i poboljšanje privredne klime i perspektiva za mlade ljude i njihovu budućnost u zemlji. Sljedeći koraci u procesu približavanja Evropskoj uniji, dakle avis i u daljem nastavku kandidatski status za pridruživanje, zavise od političke volje nositelja odlučivanja, da odrade jasno definiranu reformsku agendu. Austrija je svakako jako zainteresirana da BiH nadoknadi zaostatak i ja sam ubijeđena da to može uspjeti.

Kako biste opisali trenutne odnose između Austrije i Bosne i Hercegovine? Gdje vidite prostor da se poboljšaju?

Naši bilateralni odnosi su izrazito bliski, raznovrsni i intenzivni, na svim razinama i u svim oblastima. To je tako na temelju zajedničke i kratke ali još pozitivno djelujuće historije, jakog prisustva austrijskih preduzeća u BiH i, ne na koncu, zbog jake bosanskohercegovačke dijaspore u Austriji. Stoga i u vlastitom interesu Austrija je bila i jeste advokat integracije u Evropsku uniju za Bosnu i Hercegovinu i Region. Graditi i poboljšati odnose uvijek se može, na jesen ćemo u Sarajevu otvoriti kulturni forum. Kultura je važan faktor za gradnju mostova, između država i ljudi, kao i unutar društava.

Vijeće Evropske unije je odlučilo da se uspostave pristanišne platforme u trećim zemljama. Kako bi trebalo da funkcioniraju takve platforme u praksi? Kakve efekte bi takvi centri imali na region Jugoistočne Evrope?

Prilikom susreta šefova država i vlada došlo je do promjene trenda. Rezultat pokazuje da su se sve države članice složile, da postoji nužnost uspostavljanja djelotvorne zaštite vanjske granice. Nadalje, postignuta je saglasnost o uspostavljanju pristanišnih platformi. Tamo bi se trebala, po mogućnosti još izvan Evrope, u brzim postupcima, napraviti razlika između onih kojima je potrebna zaštita i ekonomskih migrantica i migranata.

Na ovaj način se kriminalnim organizacijama krijumčara može oduzeti osnova za „posao“ i osigurati da ljudi kojima je potrebna pomoć ne rizikuju svoj život prilikom vožnje preko Sredozemnog mora. Naravno, ovo se može desiti samo u kooperaciji sa dotičnim trećim zemljama. U smislu prvog koraka se, međutim, moraju razjasniti praktični i pravni detalji, zajedno sa organizacijama kao što su UNHCR i IOM. Špekulacije o tome „kako i gdje“ su, stoga, u ovom trenutku preuranjene.

Foto: H. M./Klix.ba

Foto: H. M./Klix.ba

Utvrđen je porast izbjegličkih struja i preko balkanske rute. Koje mjere se mogu poduzeti, kako bi se izbjegao scenario kao 2015. godine?

Tačno je, da od početka ove godine, opet, više izbjeglica dolazi preko balkanske rute, iako istovremeno situacija nije usporediva sa onom iz 2015. godine. U Turskoj trenutno ima 3,6 miliona izbjeglica. U Grčkoj polazimo od 56.000. To su zabrinjavajuće brojke. Mi ne želimo da nas, kao 2015. godine, iznenade događanja.

U tu svrhu blisko sarađujemo i usaglašavamo se sa našim partnerima unutar Evropske unije, ali i sa državama Jugoistočne Evrope. Naročito jačamo našu kooperaciju u oblasti upravljanja granicom i zaštite granice. Ali to ne mijenja ništa u vezi sa činjenicom da moramo dalje slijediti zajednički cilj, a to je efektivna zaštita vanjske granice. Samo tako može biti osigurana sloboda kretanja u Šengenskom prostoru.

Da li jača utjecaj Turske i Saudijske Arabije na Zapadnom Balkanu, naročito u Bosni? Kako komentirate ulogu Kine i Rusije?

Izvjesni utjecaj aktera kao što su Turska ili Saudijska Arabija, ali i Kina i Rusija, u Bosni i Hercegovini vidim kao činjenicu. U svakom slučaju su Evropska unija, susjedne zemlje i također Austrija kao najvažniji strani investitor i dalje daleko najvažniji partner. S druge strane niko ne može ozbiljno očekivati, da Sarajevo odbija investicije i podršku. Jasno je i da Bosna i Hercegovina jasno slijedi evropski usmjerenu vanjsku politiku, što se opet dokazalo uprkos svim unutarpolitičkim problemima, ne na koncu i podnošenjem zahtjeva za pristupanje Evropskoj uniji 2016. godine i uprkos polaganom napretku u pogledu Reformske agende.

Comments